U kolokvijalnom govoru u pravilu koristimo termine skuter i motocikl, kojima označavamo prvenstveno dvokolice s automatskim, odnosno klasičnim mjenjačem, ali je u nekim slučajevima presudniji sam oblik vozila. Uostalom prvi su skuteri (vespa, 1946. godine i još dugo potom) svi imali klasične, ali mahom ručne mjenjače, kakvi su i danas prisutni na nekim aktualnim modelima vespi. Mnogi su pak skuteri oblikom vrlo slični motociklima, ali i obratno, pod uvjetom da je isključivi razlikovni kriterij način mijenjanja brzina. Riječ motorkotač danas već djeluje pomalo arhaično.
Zakonodavac, međutim, temeljnu razliku između dvokolica i srodnih vozila određuje prema snazni motora i njihovoj najvećoj brzini te sličnim kriterijima, a za njih isključivo koristi izraze moped i motocikl, odnosno laki četverocikl i četverocikl. Moped??? To zvuči... grdo! Prema aktualnom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, na snazi od 20. kolovoza 2004. godine, moped je motorno vozilo s dva ili tri kotača, motorom čiji radni obujam nije veći od 50 ccm i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 50 km/h. U istu obitelj zakon svrstava i laki četverocikl, motorno vozilo s četiri kotača čija masa praznog vozila bez baterija, ako se kreće na električni pogon, ne prelazi 350 kg, čiji radni obujam benzinskog motora nije veći od 50 ccm, čija najveća snaga motora ne prelazi 4 kW ukoliko se radi o drugoj vrsti motora i koji na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 45 km/h.

Motocikl je definiran kao motorno vozilo s dva kotača, s bočnom prikolicom ili bez nje i motorno vozilo na tri kotača, ako njegova masa nije veća od 400 kg, dok je četverocikl motorno vozilo s četiri kotača, osim lakog četverocikala, čija masa praznog vozila bez baterija, ako se kreće na električni pogon, ne prelazi 400 kg ako je vozilo namijenjeno za prijevoz osoba, odnosno 550 kg ako je vozilo namijenjeno za prijevoz tereta i čija snaga motora nije veća od 15 kW.

Kako je bicikl zakonski definiran kao vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće isključivo snagom vozača, razvidno je da je postojećim propisima propušteno definiranje svih vrsta dvokolica na električni pogon, kakvih je u prometu sve više i u nas, ali i različitih dvokolica s benzinskim motorom znatno manje snage od uobiajene snage mopeda, kakvi se koriste u mnogim europskim državama, ponajviše u gradskom prometu. Opisane dvokolice, bez obzira na vrstu pogona u tim se zemljama mahom smatraju biciklima s motorom, smiju se kretati biciklistikim stazama, mogu se voziti bez ikakve dozvole kao i bicikli i uopće ih nije potrebno registrirati.

Mopedima i lakim četverociklima dopušteno je upravljati s dozvolom B kategorije, bez posebnog dokazivanja vještine vožnje vozila te vrste. Naravno, uz niz ograničenja! Prema spominjanom zakonu, kolnikom sa samo po jednom prometnom trakom mamijenjenom prometu vozila u jednom smjeru, vozač mopeda dužan je voziti što bliže desnom rubu kolnika. U naselju s kolnikom na kojem za promet vozila u istom smjeru postoje najmanje dvije obilježene prometne trake, vozač mopeda ne smije voziti prometnom trakom koja nije uz desni rub kolnika, osim neposredno ispred raskružja ili drugog mjesta na kojem skreće ulijevo. Prekršiteljima ovih odredaba zapriječena je kazna od 300 kuna, što se, srećom, kod nas trenutaćno ne sankcionira. Isti je iznos kazne predviđen i za vožnju mopedom po autocesti, brzoj cesti te cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila.

Tehnologije ojačavanja benzinskih pogonskih agregata obujma do 50 ccm, omogućavaju razvijanje brzine mopeda većih od 100 km/h, što uvijek i nije u suglasju sa svim ostalim elementima konstrukcije tih vozila te može predstavljati veliku opasnost za sigurnost u prometu, osobito kada je riječ o mlađim i neiskusnim vozačima, kakvi u pravilu i najčešće nabrijavaju svoje pile. Stoga je od početka ove godine uvedena i obvezna kontrola najveće brzine mopeda s automatskim mjenjačima, koja se obavlja u sklopu redovitog tehničkog pregleda.

Istovremeno, policija provodi i kontrole najveće brzine skutera te kategorije uz prometnice, a sve učestalije koristi i svoje zakonsko pravo upućivanja sumnjivo brzih mopeda na izvanredni tehnički pregled. U slučaju utvrđivanja mogućnosti postizavanja nedopuštene brzine, moped se na mjestu isključuje iz prometa skidanjem registarske pločice, a njeno je vraćanje moguće tek nakon ponovljenog tehničkog pregleda na kojem se utvrđuje ograničenje brzine na 50 km/h uz toleranciju od 10 posto. Prekršitelju slijedi i izricanje novčane kazne u iznosu od 300 kuna.

Bez obzira na kategoriju upisanu u vozačkoj dozvoli i vozačko iskustvo, prema slovu zakona nije dopušteno upravljati mopedom koji se može kretati brzinom većom od 50 km/h. No, moguće je prevođenje mopeda u klasu motocikla, ali samo uz prethodnu homologacijsku provjeru. Potom i tijekom redovitih tehničkih pregleda slijede rigoroznije provjere vozila propisane za motocikl, znatno su veća i davanja, a uz veliku registarsku tablicu bivšim se mopedom može upravljati samo uz posjedovanje dozvole A1 ili A kategorije.