Promet autocestom A1 Zagreb – Split raste znatno brže od očekivanja, što dodatno aktualizira problem neugodnih i po sigurnost vrlo opasnih prometnih zastoja koje nastaju pri prolasku kroz naše trenutačno najduže tunele Mala Kapela (5863 m) i Sveti Rok (5670 m), kakvih smo bili svjedoci već i tijekom protekle turističke sezone. Nakon mukotrpnog probijanja kroz kilometarske kolone zaustavljenih vozila ispred ulaza u tunle, vozačima motocikala i skutera slijedi još neusporedivo mukotrpnije i neugodnije miljenje kroz zakrčene tunelske cijevi s dvosmjernim prometom, u neljudskim uvjetima nedopustivo visoke koncentracije otrovnih sadržaja ispušnih plinova u zraku. Za razliku od vozača automobila, koji uz uključene klima uređaje mogu u praktički hermetički zatvorenim kabinama svojih vozila potpuno zatvoriti krug provjetravanja, što u najgorem slučaju može dovesti do zamagljivanja stakala, vozačima i putnicima na dvokolicama jednostavno nema pomoći. Doista prekrasno iskustvo kao uzdarje za i tako daleko preskupu cestarinu.

Od puštanja u promet cjelokupne trase autoceste Zagreb – Split, početkom srpnja prošle godine, zabilježen je do kraja 2005. prosječni dnevni promet od 8079 vozila. U prva četiri mjeseca prošle godine zaobilaznicom preko prijevoja Mala Kapela dnevno je u prosjeku prolazilo 4375 vozila, dok je u istom razdoblju ove godine kroz tunel Mala Kapela zabilježen prosječni dnevni promet od 6118 vozila. U istom je razdoblju kroz tunel Sveti Rok lani dnevno u prosjeku prolazilo 4629 vozila, a ove godine 6065 vozila. Prosječni porast prometa kroz oba tunela od 26 posto čini vjerojatnom pretpostavku da bi se već tijekom ove godine prosječni dnevni promet kroz oba tunela mogao opasno približiti kritičnoj brojci od 12 tisuća vozila. Naime, prema europskoj direktivi za sigurnost u tunelima bilo bi poželjno da svi tuneli te dužine, veče od 5000 m, budu dvocijevni, a to naprosto postaje imperativom u slučaju porasta prosječnog dnevnog prometa na 12 tisuća vozila, što ujedno predstavlja i graničnu razinu gospodarske isplatovosti objekta.

Kada je u prosincu 2004. naša Vlada donosila četverogodišnji program državnih ulaganja u cestogradnju u visini od 4,5 milijardi kuna do konca 2008. godine, u tom srednjeronom razdoblju nije predvidjela i financiranje dovršavanja već postojećih paralelnih cijevi u tunelima Mala Kapela i Sveti Rok, ukupne dužine 11.533 metra. No, pretpostavka da do kraja 2008. prosječni dnevni promet u tim tunelima neće premašiti brojku od 12 tisuća, bila je očito neutemeljena. Cijena potpunog dovršenje svakog od tih objekata iznosila bi najmanje po 300 milijuna kuna, uz trajanje radova od najmanje godinu dana. Stoga bi već sada bilo uputno razmotriti sve mogućnosti njihove izgradnje to više što je i ukupan iznos naplaćene cestarine srazmjerno viši od predviđenog. U protivnom, niska propusnost tunela Mala Mapela i Sveti Rok mogla bi u jeku turistike sezone tijekom slijedećih nekoliko godina dovoditi u pitanje isplativost odabira tog cestovnog pravca, osobito kada se radi o kategoriji vozača i putnika koji su tijekom vožnje u zakonskoj obvezi nošenja kacige, ali ne i plinske maske.

(Zagreb, 21. lipnja 2006.)